DPS

  • Facebook Page: 178671462179370
  • Twitter: DPSCrneGore
  • YouTube: sigurnoDPS
  • External Link: dps.me/index.php?format=feed&type=atom

Intervju Duška Markovića Pobjedi: Ekonomski rezultati su bolji od naših projekcija

El. pošta Štampa PDF
unnamedDuško Marković, predsjednik Vlade Crne Gore: Ekonomski rezultati su bolji i od naših projekcija
 
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković ocijenio je da dosadašnji rezultati ukazuju na dobre trendove i očekuje da će se nastaviti i stopa ekonomskog rasta, ali i porast broja novih radnih mjesta.
 
Očekujem da će ekonomski rast nastaviti da podstiče otvaranje novih radnih mjesta, što je trend od početka ove godine. Podsjetiću, u prvih osam mjeseci ove godine, a to su posljednji zvanični podaci, prosječan broj zaposlenih povećan je za 6.314 odnosno za 3,6 odsto, te je stopa nezaposlenosti po Monstatovoj anketi o radnoj snazi po podacima za drugi kvartal 2017. smanjena za 2,4 procentna poena u odnosu na 2016. godinu i iznosi 15,1 odsto. Radimo na to sme da ovaj trend nastanimo, kazao je crnogorski premijer.
 
Govoreći o političkoj sceni i mogućnostima da opozicija prihvati razgovor o preporukama ODIHR-a, premijer Marković je kazao da ne želi da se bavi pretpostavkama i da je odluka na crnogorskoj opoziciji.
 
Godina je prošla od izbora, svi su imali dovoljno vremena da se presaberu, da čuju mišljenja i savjete sa međunarodnih adresa, ali su ostali u svom političkom autizmu i neracionalnosti da ih nema u parlamentu... Da li će se neko priključiti dijalogu ili neće ne zavisi od nas, niti ćemo na to trošiti vrijeme. Imamo važnija posla u interesu građana i države. Ako se opozicija dozove pameti spremni smo da razgovaramo na svaku temu. Razumije se, u institucijama sistema, a ne ni za kakvim ,,stolom kazao je Marković.
 
POBJEDA: Uskoro će biti godina rada Vlade, a nedavno su objavljeni ohrabrujući ekonomski rezultati. Što je najviše uticalo na rekordan rast BDP-a u trećem kvartalu ove godine?
 
MARKOVIĆ: Rezultati ekonomske politike Vlade u prethodnih gotovo jedanaest mjeseci zaista su izuzetno dobri.
 
Ovo nije samo moja ocjena već je to ocjena i vodećih međunarodnih finansijskih institucija i organizacija. A te ocjene su proistekle iz egzaktnih podataka: realna stopa rasta domaće ekonomije u druom kvartalu 2017. godine iznosila je 5,1 odsto, i to je najviša stopa od 2008. godine, odnosno nakon onog buma koji smo imali poslije obnove nezavisnosti. I jedna je od najviših stopa rasta u Evropi. Istovremeno, prema zvaničnim podacima, u prvoj polovini 2017. godine crnogorska ekonomija je ostvarila realni rast od 4,2%, što je takođe među najboljim rezultatima u Evropi.
 
Navedeni rezultati premašuju i projekciju realnog ekonomskog rasta iz zvaničnih dokumenata Vlade za ovu godinu, jer je ta projekcija na nivou od 2,7 odsto. Dakle, naše projekcije su donekle bile konzervativne, ali se pokazalo da smo postigli više i od tih svojih projekcija.
 
POBJEDA: Možete li dati procjenu za blisku budućnost?
 
MARKOVIĆ: Vlada će idućeg mjeseca, shodno programu rada, usvojiti Projekcije makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja za srednjoročni period, kojima se ažuriraju proljećne projekcije iz 2017. godine. Kada je riječ o ekonomskom rastu u trećem kvartalu, zvanični podaci će biti objavljeni u decembru.
 
Ali, imajući u vidu porast broja noćenja turista i prihode od turizma, a ova sezona je po svim pokazateljima bila odlična, kao i snažnu investicionu aktivnost u zemlji, očekujem da realna stopa ekonomskog rasta za cijelu godinu ne bi trebalo da bude ispod četiri odsto. Takođe, očekujem da će ovaj rast nastaviti da podstiče otvaranje novih radnih mjesta, što je trend od početka ove godine. Podsjetiću, u prvih osam mjeseci ove godine, a to su posljednji zvanični podaci, prosječan broj zaposlenih povećan je za 6.314 odnosno za 3,6 odsto, te je stopa nezaposlenosti po Monstatovoj anketi o radnoj snazi po podacima za drugi kvartal 2017. smanjena za 2,4 procentna poena u odnosu na 2016. godinu i iznosi 15,1 odsto. Radimo na tome da ovaj trend nastavimo. Pored toga što nam rastu BDP, zaposlenost i broj turista, imamo i značajan rast direktnih stranih investicija, pokrivenost uvoza izvozom, svih vidova transporta itd. I, konačno, kao rezultat svega ovoga imamo pozitivan stav dviju globalnih kreditnih agencija u vezi sa izgledom crnogorske ekonomije.
 
Brojke pokazuju da imamo razloga za zadovoljstvo, ali ja kao predsjednik Vlade hoću i tražim uvijek više i bolje.
 
POBJEDA: Kako komentarišete ocjene dijela opozicije koja rast BDP-a posmatra kao isključivu "zaslugu izgradnje autoputa?
 
MARKOVIĆ: Drago mi je da je taj dio opozicije promijenio mišljenje. Makar više ne dovode u pitanje potrebu gradnje autoputa i uspješnost projekta. Podsjetiću, dio opozicije je u vezi s ovim najznačajnijim infrastrukturnim pregnućem u našoj istoriji, prošao put od pokušaja negiranja uopšte potrebe gradnje autoputa, preko pokušaja ismijavanja ovog grandioznog projekta "autoput od nigdje do nigdje" da bi sada priznao da je ipak to projekat koji je već u izgradnji doveo do rasta BDPa... Ali, sada govore kako navodno osim toga ne postoji ništa drugo, a sam projekat pokušavaju da problematizuju izvlačeći navodne nedostatke. Vremenom će morati da prihvate i da je riječ o projektu koji je od suštinskog značaja za dalji razvoj Crne Gore. Ne zamjeram što to nijesu vidjeli ili nijesu željeli ili nijesu uspijevali da vide od početka. Nije svako obdaren vizijom.
 
Što se tiče tvrdnji kako osim autoputa nema ničeg drugog to su potpune besmislice! Za izgradnju autoputa je od početka godine povučeno blizu 62 miliona eura, što je imalo snažan multiplikativni efekat na ostale sektore ekonomije, naročito građevinarstvo, ali i saobraćaj, skladištenje, trgovinu itd.
 
Pored investicione aktivnosti na izgradnji autoputa, snažna investiciona aktivnost u turizmu i poljoprivredi. Tu su i ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta u industriji, izgradnja podmorskog elektroenergetskog kabla, puštanje u rad vjetroelektrane na Krnovu, kao i ostale investicije u zemlji. Sve je to doprinijelo ukupnom rastu investicione potrošnje, kao važne komponente rasta BDP-a. Dakle, više je investicija osim izgradnje priroritetne dionice autoputa koje su doprinijele ekonomskom rastu, ali je autoput svakako najveća. Ako posmatramo po sektorima, snažnom ekonomskom rastu su doprinijeli rast u građevinarstvu, šumarstvu, poljoprivredi, rudarstvu, pojedinim granama prehrambene industrije, trgovini, turizmu.
 
Rastu BDP-a doprinijeli su i rast potrošnje domaćinstava kao i povećanje izvoza robe i usluga u odnosu na prošlu godinu.
 
POBJEDA: Očekujete li neki pomak na političkoj sceni? Tri puta ste pozivali opoziciju da se vrati u parlament, da se unutar institucija vodi dijalog. Tri puta ste odbijani, a opozicija ignoriše i međunarodne sugestije da je neophodan dijalog o preporukama ODIHR-a. Kakve su, po Vama, šanse da se opozicija priključi radu Radne grupe Skupštine?
 
MARKOVIĆ: Ne bih se bavio pretpostavkama na temu ko bi u šarolikom opozicionom miljeu mogao biti racionalan i odgovoran prema sebi i biračima. Godina je prošla od izbora, svi su imali dovoljno vremena da se presaberu, da čuju mišljenja i savjete sa međunarodnih adresa, ali su ostali u svom političkom autizmu i neracionalnosti da ih nema u parlamentu već da im se političko djelovanje svodi na pisanje saopštenja dok država grabi krupnim koracima naprijed ostvarujući jedan za drugim strateške ciljeve poput članstva u NATO-u, stabilizacije ekonomije, predstojećeg otvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja. Da li će se neko priključiti ili neće ne zavisi od nas, niti ćemo na to trošiti vrijeme. Imamo važnija posla u interesu građana i države. Ako se opozicija dozove pameti spremni smo da razgovaramo o svakoj temi.
 
Razumije se u institucijama sistema, ni za kakvim "stolovima" koje pominje lider Demokratske Crne Gore koji kaže da ne bi sa mnom za sto. Što se toga tiče, za sto ga nijesam ni zvao, niti ću. Ja sjedim za stolom sa potpredsjednikom i državnim sekretarom SAD, predsjednikom i visokom predstavnicom Evropske komisije, osnivačem CERN-a kao i sa stotinama građana Crne Gore, dobronamjernih, vrijednih i vaspitanih sa kojima i razgovaram o svim životnim pitanjima. To je moje društvo. Da bi neko sjedio za mojim stolom prije svega mora imati kućno vaspitanje. Mladost ne može biti opravdanje za nevaspitanje.
 
POBJEDA: Kako gledate na odluku Demokratskog fronta da prekine bojkot parlamenta i pojavi se na premijerskom satu? Da li bi DPS vodio dijalog i sa Demokratskim frontom o usvajanju preporuka OEBS/ODHIR?
 
MARKOVIĆ: Poznat je moj stav o političkom i svakom drugom djelovanju Demokratskog fronta. Neki članovi ove koalicije su u procesima za pokušaj terorizma i za pranje novca, tako da su oni sami sebe eliminisali. Ako Demokratski front delegira
neke druge ljude koji nijesu obuhvaćeni ovim procesima, ne bih bježao od razgovora.
 
POBJEDA: Kada će Demokratska partija socijalista izaći sa prijedlogom kandidata za predsjednika Crne Gore? Hoće li biti iz stranačke strukture ili razmišljate i o nestranačkoj ličnosti?
 
MARKOVIĆ: Demokratska partija socijalista je već najavila da će kandidat naše partije za predsjednika Crne Gore biti poznat do kraja novembra. DPS će narednih dana razgovarati na ovu temu sa koalicionim partnerima. Za koje god ime da se odlučimo, nema sumnje da ta ličnost sigurno nosi pobjedu na predsjedničkim izborima na proljeće.
 
POBJEDA: Zahvalan sam što ste izašli u susret našoj molbi da razgovor bude upravo na dan kada je osnovana Pobjeda. Zato me interesuje i Vaša ocjena medijske scene da li crnogorski mediji zaista jesu "čuvari demokratije ili se sloboda izražavanja kod nas često pretvara u slobodu nekažnjenog optuživanja?
 
MARKOVIĆ: Najprije čestitam još jednu godišnjicu Pobjedi. Ona nije samo najstariji medij u našoj zemlji već je to i crnogorski brend, kako bi se to moderno reklo. Uvijek valja naglasiti i čestitku na dosljednosti u promociji antifašizma koji kao jedno od ključnih utemeljenja i prepoznatljivosti naše države ima oslonac u Pobjedi čiji je antifašizam bitna dimenzija od njenog prvog dana.
 
Što se Vašeg pitanja tiče mediji bi, bez ikakve sumnje, trebalo da su "čuvari demokratije u onom smislu da im je jedan od zadataka insistiranje na tome da nosioci vlasti polažu javnosti račune. Ali mediji, pored ove uloge, imaju i dvije jednako važne uloge: da brzo i kvalitetno informišu građane i da omoguće građanima da donose odluke na osnovu sučeljavanja mišljenja, argumenata i stavova aktera na društvenoj sceni na teme koje su važne u jednom društvu.
 
U Crnoj Gori se dio medija bavi uglavnom jednim zadatkom prozivanjem vlasti na uštrb preostala dva zadatka. Ponekad se u tome izgubi mjera, to umije da izađe iz domena profesionalnog novinarstva i onda se događa to što ste u pitanju nazvali slobodom nekažnjenog optuživanja. Uvijek se, naravno, postavlja pitanje: zašto je to tako?
 
POBJEDA: Imate odgovor?
 
MARKOVIĆ: Prvi razlog je da je takve medijske sadržaje lakše stvarati, to iziskuje manje truda i znanja. Drugi razlog je što je kod nas i politika pojedinih opozicionih stranaka tabloidna, da iskoristim taj termin iz medija, pa i novinarstvo koje takvu politiku promoviše ne može biti drugačije do tabloidno. I treći razlog je što takvi medijski sadržaji ne proizvode sankcije. Ovdje ne mislim na pravosudne sankcije već prvenstveno na osudu struke odnosno samih medija i to kroz mehanizam samoregulacije i analizu primjene Etičkog kodeksa novinara. U Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru decidno se navodi da Etički kodeks novinara mora da se primjenjuje u cijeloj medijskoj zajednici i to djelotvorno i jednoobrazno, kao i da nema djelotvornog mehanizma samoregulacije jer je medijska zajednica podijeljena. Nažalost, ne vidim da mediji rade efikasno na tome da ove slabosti koje su konstatovane u Izvještaju otklone. Ipak, bez obzira na stanje, važno je naglasiti da je sloboda medija jedan od stubova i jedno od najčvršćih temeljnih opredjeljenja ove vlade i da tu nemamo niti ćemo imati ikakvih dilema.
 
POBJEDA: U inauguralnom govoru napomenuli ste da Vlada neće imati "svoje medije i da ćete uraditi sve da obezbijedite jednake uslove za rad medija. U međuvremenu, Vlada je dodijelila državnu pomoć za elektronske medije u podmirivanju njihovih dugova prema Radio-difuznom centru...
 
MARKOVIĆ: Očigledno je da Vlada nema ni "svoje" medije ni favorite i da medije tretira ravnopravno. Jedan od dokaza za to je i činjenica da je istraživanje grupe nevladinih organizacija iz više država regiona pokazalo da smo u proteklom razdoblju bitno unaprijedili transparentnost. I dalje smo najtransparentnija vlada u regionu, ali smo razliku između nas i drugoplasiranog bitno povećali, što samo po sebi obesmišljava i pomisao da imamo različite aršine prema medijima. Što ste transparentniji to je sve više informacija na raspolaganju svima pod jednakim uslovima.
 
Ne mislim da RTCG kvalitetno obavlja funkciju javnog servisa
POBJEDA: Kritični ste bili u nekoliko nastupa prema radu RTCG, kao javnog servisa građana...
 
MARKOVIĆ: Kritičan sam i prema ministrima u svojoj vladi, i prema svojim saradnicima, i prema pojavama u društvu koje prepoznajem kao izazove, konačno veoma kritički analiziram i sopstveni rad. Posao predsjednika vlade je da kritički posmatra i analizira društvene pojave, a ne da tapše po ramenu.
 
Ne vidim zašto bi javni servis bio izuzet od analize, pa i kritike. Kritika je onome ko zna da je cijeni i iskoristi dragocjena. Ne govorim i ne očekujem apologetiku državne televizije pa da mi se može spočitati navodni pokušaj uticaja. Ne. Rekao sam to otvoreno i rukovodstvu televizije. Kritičan sam iz razloga brige koja pripada predsjedniku vlade za ono što bi trebalo da je posao javnog servisa da prednjači u obrazovnom, kulturnom, naučnom programu, da na najvišem profesionalnom nivou otvara i obrađuje društvene teme koje se tiču građana. Radi li to javni servis? Po mom mišljenju ne.
 
Nadam se da mi neće biti uzeto za zlo to što o kvalitetu programa javnog servisa imam jasan i javan stav.
 
Draško ĐURANOVIĆ