DPS

  • Facebook Page: 178671462179370
  • Twitter: DPSCrneGore
  • YouTube: sigurnoDPS
  • External Link: dps.me/index.php?format=feed&type=atom

Intervju: Milutin Simović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem: Rezultati dobri, nema novih mjera štednje

El. pošta Štampa PDF
multimedia foto 2015 03 03 milutinsimovicPODGORICA - U tekućoj godini očekujemo rast ekonomije preko četiri odsto, ne razmišljamo o uvođenju novih mjera štednje naredne godine, ali ćemo istrajati na punoj primjeni postojećeg paketa fiskalne konsolidacije, kazao je u intervjuu Pobjedi Milutin Simović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja. 
-Mjere fiskalne konsolidacije daju dobre rezultate, a istovremeno nijesu usporile ekonomski rast. Posvećenost sprovođenju ovih mjera obezbijediće smanjenje deficita javnih finansija i stvaranje suficita od 2020. godine, kao i opadajući trend javnog duga od 2019. Zbog toga, istrajaćemo na punoj primjeni postojećih mjera fiskalne konsolidacije.
 
Vlada je odlučna da nastavi sa: odgovornom javnom potrošnjom, daljim smanjivanjem biznis barijera i kreiranjem povoljnog poslovnog ambijenata i na lokalnom i na državnom nivou, jačanjem fiskalne discipline, naplatom zaostalog poreskog duga, suzbijanjem neformalne ekonomije, definisanjem održivog modela finansiranja lokalnih samouprava, povećanjem fleksibilnosti na tržištu rada, efikasnijim korišćenjem evropskih pretpristupnih fondova, snažnijom podrškom preduzetništvu, sprovođenjem reformi obrazovanja, unapređenjem kazao je Simović.
 
POBJEDA: Kako ocjenjujete ekonomska dešavanja u dosadašnjem dijelu godine?
 
SIMOVIĆ : Ostvareni rezultati daju nam za pravo da kažemo da je ovo godina u kojoj se ubiraju plodovi: višegodišnjih reformi, integracionih iskoraka sa prvim ekonomskim benefitima članstva Crne Gore u NATO. Realizacija Vladine ekonomske politike daje ohrabrujuće rezultate. Ovo je godina u kojoj se intenzivno nastavljaju reforme s ciljem unapređenja konkurentnosti ekonomije i povećanja njenog rasta uz jačanje makroekonomske stabilnosti i konsolidaciju javnih finansija. Godina u kojoj se ključna energija odgovornih, sa širokom uključenošću nadležnih institucija, poslovne i investicione zajednice, socijalnih partnera i zainteresovane stručne i naučne zajednice, usmjerava na ekonomska pitanja i ekonomske izazove. S druge strane, postoje pokušaji opozicije da, zbog svog poraza, političkim pitanjima daju prednost u odnosu na ekonomiju i životna pitanja od interesa za sve građane. Realna stopa rasta u prvoj polovini godine bila je 4,2 odsto. Rast ekonomije je doprinio otvaranju novih radnih mjesta. Prosječan broj zaposlenih u prvih osam mjeseci povećan je za 6.314. Anketna nezaposlenost je smanjena na 15,1 odsto, pri čemu se i dalje suočavamo sa izazovom smanjenja administrativne nezaposlenosti, čija je stopa na nivou od 21 odsto i u značajnoj mjeri je posljedica fiktivne nezaposlenosti.
 
Ostvareni rezultati su jasno prepoznati i na relevantnim međunarodnim adresama. Za pet mjesta je poboljšana pozicija Crne Gore u analizama Svjetskog ekonomskog foruma. U septembarskom izvještaju MMF-a konstatovano je da Vlada dobro upravlja ekonomijom i da su mjere fiskalne konsolidacije dobro izbalansirane.
 
POBJEDA: Kakve su Vaše prognoze za ekonomiju u kompletnoj godini i koliki rast očekujete?
 
SIMOVIĆ: Moramo voditi računa praktično o dnevnim, mjesečnim, svakako kvartalnim i godišnjim učincima. Svakako, ekonomsku politiku planiramo na duži rok i naši konačni učinci će se mjeriti nakon četvorogodišnjeg perioda za koji smo na izborima dobili mandat povjerenja građana. Odlučni smo da u tom periodu Crnu Goru približimo EU kao konačnom cilju, usvajajući evropske standarde, posebno u oblastima vladavine prava i kvaliteta života. Nažalost, umjesto zajedničke brige za dostizanje ovih ciljeva, za razvoj ekonomije, za nova radna mjesta, postoje i političke partije koje žele da igraju samo političku utakmicu i poslije njenog zvaničnog kraja i da se ona igra sve dok oni kojim slučajem ne bi pobijedili. Imajući u vidu da smo ostvarili rast BDP-a od 5,1 odsto u drugom kvartalu, i da raspolažemo određenim indikatorima ostvarenih rezultata u prva dva mjeseca trećeg kvartala, možemo očekivati da u ovoj godini realni rast BDP-a bude na nivou od preko četiri odsto.
 
POBJEDA: U poređenju sa evropskim državama, kako je iz Vlade nedavno saopšteno, Crna Gora je sada na petom mjestu po ekonomskom rastu. Ispred nje su Malta, Rumunija, Irska i Estonija. Da li će se takav trend nastaviti?
 
SIMOVIĆ: Po ekonomskom rastu smo peti u Evropi, a prvi u regionu. Mislim da je važno da se sve više možemo i moramo upoređivati sa rezultatima, dostignutim standardima i vrijednostima koje se ostvaruju i koje postoje u razvijenim evropskim državama u vremenu kada se nalazimo u odmakloj fazi pridruživanja evropskoj porodici.
 
Zbog toga, dobro je i ponosni smo zbog činjenice da je Crna Gora, nekada najmanje razvijena država bivše Jugoslavije, danas lider u regionu. Rezultati su vidni i mjerljivi i ne može niko osporiti podatke da smo od obnove nezavisnosti ostvarili prosječnu realnu stopu rasta od 3 odsto, da je BDP po stanovniku uvećan sa 3.443 (2006.) na 6.354 eura (2016), prosječna penzija povećana 100 odsto sa 142 na 284 eura, a prosječna plata sa 282 na 510 eura.
 
Ipak, moramo biti objektivni i kazati da to ne garantuje poželjni i potrebni nivo kvaliteta života i da nam slijede novi iskoraci, na temeljima do sada urađenog. Sada smo na 42 odsto prosjeka u EU i moramo ostvarivati visoke stope rasta kako bi taj zaostatak sustigli. POBJEDA: Hoće li biti rebalansa budžeta do kraja godine i kakvu naplatu budžetskih prihoda očekujete? SIMOVIĆ : U periodu od 1. januara do 20. oktobra zabilježen je rast naplate budžetskih prihoda u odnosu na isti period 2016. godine od 3,8 odsto ili 45,1 miliona eura, uz smanjenje tekuće potrošnje. Kapitalna potrošnja, kao razvojna komponenta, povećana je intenziviranjem radova na autoputu.
 
Imajući u vidu bolju naplatu prihoda, sa jedne i planiranu dinamiku izvršenja budžeta sa druge strane, mislimo da do kraja godine neće biti potrebe za rebalansom budžeta.
 
POBJEDA: Spoljnotrgovinski deficit je problem naše ekonomije na koji ukazuju i međunarodni partneri. Koje mjere su u planu?
 
SlMOVIĆ: S posebnom pažnjom pratimo i analiziramo ne samo veličinu već i strukturu spoljnotrgovinskog deficita. Strukturu spoljnotrgovinskog deficita moramo sagledati uvažavajući strukturu crnogorske ekonomije. Naime, kada je u pitanju razmjena robe sa inostranstvom ostvarujemo deficit, koji utiče da pokrivenost uvoza robe izvozom robe bude svega 15,4 odsto (prvih šest mjeseci 2017. godine). Sa druge strane, kod razmjene usluga sa inostranstvom bilježimo značajan suficit (za prvih šest mjeseci 2017. godine +137,2 miliona eura), što utiče da pokrivenost izvoza usluga njihovim uvozom bude 157 odsto, što je na izuzetno zadovoljavajućem nivou. Svakako, treba imati u vidu da se najveći dio izvoza usluga generiše potrošnjom stranih turista u Crnoj Gori, ne samo usluga već i robe domaćeg porijekla (nevidljivi izvoz koji se ne registruje), kao i da se on za 2017. procjenjuje na oko milijardu eura.
 
Važna činjenica koju moramo imati u vidu je da je spoljnotrgovinski deficit u prethodnom periodu značajno generisan razvojnim projektima, a koji će u dugom roku doprinijeti rastu kako izvoza robe, tako i usluga. Stvaranjem uslova za povećanje konkurentnosti preduzeća, u Crnoj Gori sa otvorenom ekonomijom moramo stvarati preduslove za uspješnu utakmicu naših preduzeća na međunarodnom tržištu. Zato podrška Vlade, u skladu sa međunarodnim standardima, ide u pravcu povećanja dodate vrijednosti u proizvodnji, diverzifikaciji proizvodnje i izvoza, kako bi se u krajnjem doprinijelo smanjenju deficita robne razmjene sa inostranstvom, bržem ekonomskom rastu i zapošljavanju.
 
Pored mjera podrške povećanju dodate vrijednosti u proizvodnji robe, preduzimamo mjere u podsticanju dodate vrijednosti u proizvodnji usluga, kako bismo obezbijedili duže trajanje sezone, bolju turističku infrastrukturu... kao faktore koji će u krajnjem povećati ukupan izvoz robe i usluga i time dati pozitivan doprinos crnogorskom BDPu.
 
POBJEDA: Gdje vidite rizike u ekonomiji u narednom periodu?
 
SIMOVIĆ: Male i otvorene ekonomije, kakva je naša, znatno zavise od globalnih kretanja, a projekcije relevantnih međunarodnih institucija ne ukazuju na neke sistemske rizike.
 
Međutim, ne treba zaboraviti globalnu finansijsku krizu iz 2008. godine, koju mnogi nijesu predvidjeli i koja je imala negativan uticaj na sve zemlje Evrope. U kulminaciji te krize 2009. godine Crna Gora je zabilježila negativnu stopu rasta BDP-a od 5,6 odsto.
 
Najbolji instrument zaštite od nepredvidljivih rizika tražimo u diverzifikaciji naše ekonomije.
 
Imajući vidu da kretanje crnogorske ekonomije u znatnoj mjeri opredjeljuje investiciona aktivnost, ključni izazov ekonomske politike je stvaranje stimulativnog poslovnog i investicionog ambijenta, kojim će se obezbijediti uslovi za povećanje ukupnih investicija. Međutim, razvojni model, dominantno baziran na domaćoj potrošnji koju omogućava visok priliv direktnih stranih investicija, nije dovoljan za ostvarivanje dinamičnijeg ekonomskog rasta u narednom periodu. Za uspostavljanje dugoročno stabilnog privrednog rasta, neophodno je sistemski proširiti proizvodnu i izvoznu bazu ekonomije. Zbog toga, u narednom periodu je neophodno obezbijediti povećanje industrijske proizvodnje, posebno prerađivačke i iskoristiti značajan prirodni potencijal za proizvodnju hrane i energije.
 
POBJEDA: Najavili ste da se traži novi model za gradnju druge dionice autoputa Bar Boljari. Koji modeli se razmatraju i da li su u igri i dalje Kinezi CRBC?
 
SIMOVIĆ: Da, govorio sam da autoput posmatramo kao cjeloviti projekat i da je započet da bismo ga završili do Boljara, a ne samo do Mateševa. Decenijska potreba brojnih generacija postaje izvjesnost i ona se ostvaruje. Sjetimo se kad je donesena ova odvažna i državna odluka o gradnji autoputa, da se odmah formirao opozicioni front koji je želio da zaustavi njegovu gradnju, koristeći se brojnim dezinformacijama. Takođe, danas nije teško prepoznati da sada kada se dinamizuje izgradnja i kada se kapitalni objekti na prvoj dionici sve više vide i kada postaje stvarnost animacija koju su ti isti kritikovali. Čak i oni koji su povjerovali u te kritike, sada više vjeruju svojim očima.
 
Nedavno sam bio u prilici da obiđem trasu na kojoj se izvode radovi. Moram reći da sve to izgleda impozantno. Kompanija CRBS nedvosmisleno pokazuje svoju snagu i referentnost u realizaciji ovakvih projekata. Takođe, ohrabrenje je i značajna participacija naše domaće operative i domaće radne snage. Angažovano se gradi na svim gradilištima i ta slika će svakim danom biti sve jasnija i vidljivija kod svih građana.
 
Ozbiljno se radi na stvaranju pretpostavki za nastavak sljedećih dionica. Predstoji realizacija bespovratnih sredstava od investicionog okvira za Zapadni Balkan, za izradu idejnog projekta sa elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu za dionicu Mateševo Andrijevica. Sa kolegama iz Srbije se radi na određivanju tačke spajanja autoputa.
 
Intenzivno se razgovara sa potencijalnim partnerima i traži optimalni model saradnje i ugovaranja sljedeće prioritetne dionice Mateševo -Andrijevica, kao i nastavak, odnosno izgradnja dionice Andrijevica Boljari. Razgovori sa potencijalnim partnerima se vode o gradnji po principima privatno-javnog partnerstva ili koncesija. Povoljna klima za ove razgovore je dobra dinamika na prioritetnoj dionici Smokovac -Mateševo, kao i opredjeljenje Srbije da izgradnju autoputa nastavi do Požege i već počne izradu glavnog projekta za posljednju dionicu Požega Boljari.
 
Zbog toga, radujmo se svi izgradnji autoputa, za dobro svih građana Crne Gore. Ne trošimo energiju na pokušaj zamagljivanja urađenog i blokiranje planiranog.
 
POBJEDA: Da li je iskristalisan model za Montenegro erlajnz, ako nije, kada je krajnji rok da se to uradi?
 
SIMOVIĆ: U danima kada se sa očiglednom političkom pozadinom i ciljevima aktuelizovala tema Montenegro erlajnza, mislim daje neophodno da ne gubimo iz vida sljedeće činjenice: Montenegro erlajnz je tokom svog dvadesetogodišnjeg rada imao veliki ekonomski i društveni značaj. To je bio svojevrsni prozor u svijet i značajan generator razvoja turističke privrede i ukupne ekonomije. Montenegro erlajnz danas je kompanija koja ima preko 400 zaposlenih, koji ostvaruju preko 5 mil. eura ličnih primanja. Kompanija sa prihodom oko 65 miliona eura na godišnjem nivou. Kompanija koja preveze skoro 600 hiljada putnika godišnje i obezbijedi indirektni doprinos privredi na nivou od oko 150 miliona eura. Za ovu kompaniju vezan je i dio crnogorske privrede, kroz plasman proizvoda i usluga vrijednosti oko 10 miliona eura. Višegodišnji finansijski problemi u kompaniji kulminirali su krajem 2016. Iz brojnih razloga nije realizovan plan restrukturiranja kompanije, koji je donesen 2012. i na koji je Komisija za državnu pomoć dala saglasnost.
 
Bilo je neophodno suočiti se sa ovim ne malim izazovom i odlučiti se u kom pravcu ići. Kako se radi o velikom i kompleksnom sistemu, bili smo svjesni da površne izmjene neće biti dovoljne da se saniraju problemi. Ali, s druge strane, likvidacija kompanije u periodu prije turističke sezone imala bi nesagledive negativne posljedice na privredni rast i predstavljala bi udar na državni budžet po više osnova. Procjena je da bi ta šteta iznosila više desetina miliona eura. I zato je finansijska intervencija Vlade bila neophodna. Smatramo da smo donijeli dobru odluku. Čak i ako se posmatra samo kao kratkoročni projekat koji je trebalo da obezbijedi nesmetani avio saobraćaj prema Crnoj Gori tokom turističke sezone, efekti ove odluke su u potpunosti opravdani.
 
Sagledavamo da li kompanija ima budućnost da, uz domaćinsko poslovanje, nastavak finansijske konsolidacije, dodatne mjere optimizacije poslovanja, postane uspješan i finansijski zdrav poslovni sistem.
 
Odgovor na ovo pitanje treba da da ekonomska struka. Vjerujem da će medijsko-politički prijeki sud zastati s objavom svojih već donesenih presuda.
 
Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ