DPS

Poslaničko pitanje predsjednika Kluba poslanika, Milutina Simovića predsjedniku Vlade Crne Gore Milu Đukanoviću za premijerski sat 26. novembra 2014. godine

Gospodine predsjedniče,

Slučaj infekcije beba u bjelopoljskoj bolnici, prethodnih dana, bio je predmet dominantne pažnje javnosti. Koje mjere i aktivnosti su preduzete u cilju utvrđivanja uzroka, a posebno u cilju sprječavanja novih slučajeva?

O b r a z l o ž e nj e

Prethodnih dana cjelokupnu crnogorsku javnost ujedinila je strepnja nad životima tek rođenih beba i saosjećanja sa njihovim porodicama i tuga za izgubljenim – tek nastalim životom.

Razlog za postavljanje ovog pitanja je i potreba da svi zajedno još jednom ukažemo da unapređenje zaštite zdravlja ljudi, a posebno porodilja i djece, treba da budu stalna briga i obaveza našeg društva.

Poslaničko pitanje predsjednika Kluba poslanika, Milutina Simovića predsjedniku Vlade Crne Gore Milu Đukanoviću za premijerski sat 28. oktobra 2014. godine

Gospodine predsjedniče,

Kako komentarišete Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2014. i koji su najznačajniji izazovi u procesu integracija u narednom periodu?

O b r a z l o ž e nj e

Više je motiva zbog kojih postavljam ovo pitanje.

milutin-simovic06Prošlo je 20 dana od objavljivanja Izvještaja i analiziraju ga još mnogi, a posebno, siguran sam pažljivo i odgovorno, nadležne institucije koje u tom realnom, dobronamjernom, partnerskom pogledu prepoznaju smjernice za dalju izgradnju kapaciteta i za ukupni demokratski i ekonomski razvoj naše zemlje. To je, prije svega, unutrašnja potreba našeg društva i uslov za poboljšanje kvaliteta života svih naših građana.

Drugo, utisak je da je ovogodišnji izvještaj, kao nikada do sada, od mnogih iščekivan sa posebnom pažnjom, sa primjetnim nestrpljenjem, sa neskrivenim ambicijama i željama da izvještaj posluži kao politička infuzija političkim gubitnicima, kao platforma za prikupljanje opozicione energije i novog nastupa, kao dimna zavjesa koja je trebala da sakrije probleme unutar pojedinih političkih subjekata. Kako drugačije objasniti onoliki žar u prizivanju da se aktivira „klauzula balansa“ i neskriveno žaljenje kada se to nije desilo. Svi zajedno smo pročitali poruku komesara za proširenje Štefana Filea koji je između ostalog napisao: „Pregovori sa Crnom Gorom u ovoj ključnoj oblasti počeli su u decembru 2013. godine... Već nakon jedne godine, postoje pozitivni rezultati na koje možete biti ponosni.“

Odgovor predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na poslaničko pitanje Milutina Simovića, predsjednika Kluba poslanika DPS, Premijerski sat, 23. jul 2014.

milodjukanovic2014junPoštovani gospodine Simoviću,

Hvala Vam što čestim pitanjima na ovu temu obezbjeđujete kontinuitet pojačane pažnje Parlamenta i ukupne javnosti prema procesu suštinskog osavremenjavanja crnogorskog društva i naše dinamične harmonizacije sa vrijednosnim sistemom evropske i evroatlantske zajednice, čiji sastavni dio želimo da budemo. Vjerujem da je najtačniji odgovor na Vaše pitanje da se Crna Gora dobrim tempom kreće u pravcu definisanih spoljnopolitičkih ciljeva.

Na početku, da dam najvažniji dio obrazloženja ovakve ocjene. Odnosi sa susjedima su u stalnom usponu i za njih, zaista, tokom posljednje decenije i po uvijek možemo reći da su nikad bolji. Crna Gora je prepoznatljiva kao faktor stabilnosti u regionu. Za svaku zemlju na svijetu to je uvijek posebno važno, zato što odnosi sa susjedima u značajnoj mjeri reflektuju kvalitet unutrašnje politike. Stoga možemo, posmatrano i kroz ovu prizmu, potvrditi da je Crna Gora stabilna država. A to, imajući u vidu reputaciju regiona, ima i dodatnu vrijednost. Naravno, ovo je i veoma važna referenca za odličan napredak Crne Gore na putu evropskih i evroatlantskih integracija u prethodnih osam godina od obnove državnosti.

Kvalitet i dinamika procesa pristupanja EU je iznad početnih očekivanja. Otvorili smo 12 pregovaračkih poglavlja, a 2 od njih i privremeno zatvorili. Među njima su i 23. i 24. poglavlje što znači da smo od prvog dana pregovora u najzahtjevnijoj fazi ovog dugogodišnjeg i suštinskog procesa uspostavljanja novih vrijednosnih standarda koji treba da obezbijede kvalitativnu integraciju crnogorskog u društvo razvijene evropske civilizacije 21. vijeka. Nakon završenog analitičkog pregleda usklađenosti zakonodavstva Crne Gore s pravnom tekovinom EU, nastavljamo da kontinuirano snažimo našu pregovaračku strukturu i istovremeno unapređujemo ukupne kapacitete za poželjan tempo budućih reformi. U tom kontekstu treba pomenuti formiranje Savjeta za vladavinu prava kao novog tijela koje doprinosi boljoj koordinaciji aktivnosti na ispunjavanju ambicioznih akcionih planova u ovoj oblasti. Spremni smo za otvaranje još 6 poglavlja za koja smo predali pregovaračke pozicije, a u finalnoj fazi priprema su pregovaračke pozicije za 5 poglavlja. Ovim će Crna Gora ispuniti uslove za otvaranje novih 11 poglavlja do kraja godine.

To potvrđuje moju početnu ocjenu o dobrom tempu integracionog procesa i učvršćuje poziciju Crne Gore kao regionalnog lidera u ovoj fazi ujedinjenja Evrope. Ipak svaki aspekt ovog dijela državne politike je pod kontinuiranim pojačanim monitoringom, uključujući i strateška dokumenta. To svjedoči o stvarnoj namjeri da se proces pregovora kao suštinski posljednja faza integracija iskoristi ne za formalno ispunjavanje partnerskih očekivanja u predviđenim rokovima i zadovoljavajućem kvalitetu, nego kao kvalitetan reformski zahvat u dubinu svih krupnih naslijeđenih društvenih problema, da bi najvažniji epilog na kraju pregovora bio, ne rani datum učlanjenja – nego novi i viši kvalitet života svakog građanina Crne Gore.

Poslaničko pitanje predsjednika Kluba poslanika, Milutina Simovića predsjedniku Vlade Crne Gore Milu Đukanoviću za premijerski sat 23. jula 2014. godine

milutin-simovic06Gospodine predsjedniče,

Kojom dinamikom se ostvaruju spoljnopolitički prioriteti Crne Gore, u prvom redu integracija u Evropsku uniju i NATO i koje su najznačanije aktivnosti koje nas očekuju u narednom periodu?

O b r a z l o ž e nj e

Na planu evropskih integracija od početka pregovora o priključivanju juna 2012. godine, pokrenute su i urađene brojne aktivnosti. 

Kojom dinamikom teku te aktivnosti i koji su naši prioriteti u narednom periodu?

Članstvo u NATO je važan strateški spoljnopolitički cilj Crne Gore.

Na tom planu Crna Gora je postigla vidan napredak za nepune četiri godine od početka Akcionog plana za članstvo u NATO.

Odluka ministarskog savjeta NATO-a u Briselu, krajem juna, bila je predmet brojnih komentara i analiza.

Svakako, sa relevantnih adresa došli su brojni komentari u kojima se jasno vrednuje dosadašnji napredak Crne Gore, kao i ocjena generalnog sekretara NATO-a Andersa Fog Rasmusena da dogovor ministara vanjskih poslova država članica NATO predstavlja pozitivnu vijest za Crnu Goru. NATO će sa Crnom Gorom intenzivirati razgovore i Crna Gora ne mora da čeka naredni Samit, da bi dobila poziv za članstvo, što predstavlja pozitivan presedan.

U isto vrijeme, bili smo svjedoci i jednog paradoksa: dežurni osvjedočeni protivnici NATO integracija Crne Gore, požurili su da, u svom maniru, brojnim špekulacijama i neistinama prikažu tu odluku kao poraz Crne Gore.

Nadali smo se da ovo znači novo interesovanje za NATO integracije, da ovo znači širenje podrške NATO-u, da ovo znači njihovo konačno shvatanje značaja uloge Sjevernoatlatskog saveza kao garanta bezbjednosti.

Nadali smo se da oni, nezadovoljni dinamikom pristupanja, žele da ubrzaju taj proces. Međutim, oni su takve nade brzo ugasili svojim putešestvijima po svijetu, utrkujući se da svoju državu predstave u što lošijem svijetlu, da pokušaju da je što više obrukaju. No, što bi narod za takve putnike rekao – „Šuto poš’o, Šuto doš’o“. Oni obrukali sebe, ne prvi put, a Crna Gora i dalje napreduje na svom integracionom putu.

Strana 9 od 38