DPS

Intervju Branimira Gvozdenovića dnevnom listu Pobjeda

Branimir_Gvozdenovic_02Prenosimo intervju političkog direktora Demokratske partije socijalista Branimira Gvozdenovića dnevnom listu Pobjeda.

 

Oko dva mjeseca obavljate funkciju političkog direktora Demokratske partije socijalista. Možete li našim čitaocima pojasniti šta ustvari predstavlja ta funkcija? Kojim pitanjima se konkretno bavi politički direktor?

 

Političkog direktora naše Partije, na predlog predsjednika, imenuje Predsjedništvo. Na osnovu Statuta, po funkciji sam član Glavnog odbora i Predsjedništva DPS-a. Istoremeno, politički direktor rukovodi Izvršnim odborom koji daje inicijative i predloge za efikasnu realizaciju planova i odluka Glavnog odbora. U nadležnosti političkog direktora je i učešće i radu radnih tijela koje, po potrebi, formira Glavni odbor ili Predsjedništvo. U suštini, politički direktor koordinira i nadzire sprovođenje zaključaka i odluka organa Partije, ali se i stara o organizacionoj optimizaciji i jačanju Partije, implementaciji društveno-korisnih aktivnosti i realizaciji promotivnih programa.  

 

Zbog visokog nivoa odgovornosti i značaja ove funkcije, smatram velikim priznanjem to što sam imenovan na funkciju političkog direktora DPS-a, posebno imajući u vidu predstojeći Kongres, čija je programska i organizaciona priprema, sama po sebi izuzetno složen zadatak.

 

 

Šta će biti Vaš prioritet u djelovanju na toj funkciji?

 

Kao prvo, treba očuvati efekte rada mojih prethodnika. DPS je, od osnivanja do danas, uspješna politička struktura, sa ključnom ulogom u ukupnom državnom progresu Crne Gore. Za takav rezultat, pored ostalih komponenti, bilo je neophodno imati kvalitet u u samom organizacionom jezgru Partije i u realizaciji nadležnosti i zaduženja političkog direktora.

 

S druge strane, kao glavni konstituent vlasti u višegodišnjem periodu, evidentno smo najzaslužniji za napredak koji je Crna Gora ostvarila, ali to ne smije uspavati Pariju. Naime, naša sadašnja, a siguran sam i buduća, pozicija na političkoj sceni, obavezuje nas na stalni napor i napredak, jer je pred nama još mnogo posla, do dostizanja konačnih reformskih i interagtivnih ciljeva Crne Gore.

 

Bez obzira na dosadašnje uspjehe, DPS stalno nastoji da se optimizuje i da poveća efikasnost svog političkog djelovanja. Vremena u kojima su goli predizborni programi bili osnovni mehanizam za pridobijanje biračkog tijela su, ubjeđen sam, prošlost. Sada ti isti birači, političku partiju vrednuju po njenom ukupnom odnosu prema društvenim zbivanjima i problemima i po njenoj spremnosti da se sa problemima uhvati u koštac, stavljajući, ako treba, čak i pragmatične „dnevne“ interese same Partije ne u prvi plan. Ozbiljna politička partija ne smije biti fokusirana samo na svoje programske ciljeve i svoje članstvo, nego mora analizirati i uvažavati i argumente političkih rivala, kao i različite interese svih pojedinaca i društvenih struktura u zemlji.

 

Pojam demokratičnosti, sam po sebi, ne trpi isključivost u političkim i bilo kojim drugim stavovima. Samo tako se, na duži rok, može ostvariti puna funkcija Partije, kao političkog generatora društvenog napretka, a ne samo kao pretendenta na vodeću ulogu u konstitisanju vlasti.

 

Možete pretpostaviti koliko novih i složenih zadataka političkog direktora DPS-a proizilazi iz ovakvog razumijevanja političkih tokova i njihovog uticaja na postupanje subjekata društvene scene u Crnoj Gori.

 

U posljednje vrijeme često se govori o modernizaciji i unutrašnjoj reorganizaciji DPS-a. Očekuju li se promjene na partijskom vrhu nakon Kongresa, koji će se održati 21. maja?Branimir_Gvozdenovic_03

 

Modernizovanje i organizaciono optimizovanje Partije je kontinuirani zadatak. Tu aktivnost dakle, ne treba dovoditi u vezu sa Kongresom. Očekujem, naravno, da i u ovom segmentu, Kongres da dodatni impuls ovim procesima, ali oni ne smiju imati kampanjski profil.

 

Drugi dio Vašeg pitanja, u dobroj mjeri iskazuje stereotipno razumijevanje važnih partijskih događaja kakav je Kongres. Naime, DPS ne organizuje kongrese da bi se desile promjene u partijskom vrhu ili neka slična radikalna pretumbacija.

 

Kongres je prilika da se sumiraju rezultati iz prethodnog perioda, uporede sa projektovanim ciljevima utvrđenim prethodnim programom i ocijeni stepen uspješnosti. Iz takvih ocjena, a na osnovu novog Programa i ciljeva koji se utvrđuju za naredni period, proističu i kadrovske i sve druge implikacije. Zbog toga bi bilo neozbiljno prije Kongresa i logičkog postupka koji sam pomenuo, govoriti o „mogućim promjenama u partijskom vrhu“.

 

U svakom slučaju, dobro je što DPS zaista ima široku bazu kvalitetnih kadrova, a posebno raduje činjenica da je, u tom kadrovskom potencijalu, sve više mladih ljudi. Mladost je, sama po sebi, otvorena, energična i inventivna. Te osobine su dobrodošle svakom društvu, pa i svakom političkom subjektu. Kombinovanje mladosti i „tima koji dobija“ jeste platforma kadrovske politike DPS-a.  

 

Kakav je slučaj sa Kongresnim dokumentima? Ovih dana u toku je javna rasprava na Nacrt Statuta, Programa i Izvještaja o radu između dva Kongresa? Koje novine donose ovi dokumenti?

 

Transparentnost rada i demokratski profil DPS-a vidljiv je i iz činjenice da smo nacrte kongresnih dokumenata objavili na našem sajtu, ne samo u funkciji unutarpartijske javne rasprave, nego i kao otvoren poziv svim zainteresovanima da dostave kometare sugestije, kritike, predloge… Naime, hoćemo da vjerujemo da će sva dobijena mišljenja biti, s aspekta Crne Gore, dobronamjerna, čak i kada su suprotstavljena našim stavovima. A dobronamjerna mišljenja treba saslušati, odmjeriti, pa ako treba, i sebe korigovati.

 

Ubijeđen sam da je onaj ko takvu spremnost iskazuje jači i sposobniji od onog ko, osim samog sebe, ne čuje nikog drugog.

 

Inače, novi Statut, za razliku od sadašnjeg, formalizuje obavezu veće zastupljenosti žena u svim organima Partije, što je saglasno nastojanju Partije da doprinese rodnoj ravnopravnosti. Osim toga što Glavni odbor na prijedlog Predsjedništva Partije utvrđuje kandidate za predsjednika i potpredsjednika partije, novim Statutom je predviđena mogućnost da, na predlog najmanje 20 članova Glavnog odbora, Glavni odbor može utvrditi i druge kandidate za predsjednika i potpredsjednika Partije. Nacrtom je predviđena i nova obaveza Glavnog odbora da, jednom godišnje, ocjenjuje rad našeg Poslaničkog kluba. Predvidjeli smo i obavezu članova Vlade (naravno, ako su istovremeno i članovi naše Partije) da prisustvuju sjednici Poslaničkog kluba, ako je na dnevnom redu pitanje iz nadležnosti resornog ministra. Slično je i sa sjednicama Kluba odbornika, odnosno obavezama gradonačelnika i resornih sekretara lokalne uprave.

 

Ima još novih statutarnih rješenja, ali ih ne treba potencirati da to ne bi uticalo na javnu raspravu.

 

Nacrt novog Programa, pod nazivom, “Za društvo uspjeha”, na nov način sistematizuje i aktuelizuje osnovne ciljeve za koje se, kao partija, borimo svih ovih godina. Radi se o potenciranju prioriteta koji, rekao bih, nisu samo partijski nego i državni. Dakle, programom formulišemo odabrani put u dalju demokratizaciju, ekonomsko jačanje na načelima održivosti, pravnu državu i otvoreno društvo. Integralno posmatrano, ti ciljevi su objedinjeni našim jednoznačnim opredjeljenjem da i formalno postanemo član Evropske unije (i drugih međunarodnih asocijacija).

 

U nacrtu Izvještaja o radu za period između dva Kongresa, sistematizovani su rezultati angažovanja DPS-a na državotvornom putu. Tek kroz takav izvještaj se može vidjeti cjelina i shvatiti koliki je posao urađen. Naime, u prirodi čovjeka je, da kada riješi neki veliki problem, brzo zaboravlja njegov značaj, a neki novi, do juče manji problem, postaje najznačajniji. Zbog tog bavljenja aktuelnošću I trenutnom problematikom, skloni smo da zaboravimo sve one velike pduhvate koje smo uspješno završili. Nakon obnove državne samostalnosti Crne Gore, obezbijeđena je ekonomska autonomnost, koja je kasnije, između ostalog, doprinijela dobijanju statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, zatim liderstvo u privlačenju stranih investicija, visok međunarodni ugled, makroekonomska stabilnost...

 

Mogu li se očekivati neki programski zaokreti u narednom periodu, ili ostajete dosljedni svojoj politici?Program

 

Kada je riječ o globalnim programskim pravcima, odgovor je – ne! Ostajemo na reformskom putu izgradnje demokratskog, otvorenog i perspektivnog društva i države, sa pretenzijom ulaska u Evropsku uniju. U pragmatičnom smislu, i promjene u okruženju i stečena iskustva, svakako, sugerišu nove operativne modele djelovanja koji će omogućiti brže kretanje globalnim stazama.

 

Kroz jačanje institucija sistema, nastojaćemo da doprinesemo administrativnoj efikasnosti, što je jedan od uslova za ubrzanje evropskih integracija. Pored institucija, kao Partija ćemo, na svaki način, doprinositi razvoju demokratskog ambijenta u kome civilno društvo može da iskaže svoj puni kapacitet. Samo ono društvo u kome je svako, kao pojedinac ili kao dio neke formalne strukture, slobodan i stimulisan da inovativno doprinosi boljitku, jeste društvo prosperiteta. Ta simbioza institucionalnog i civilno-društvenog faktora, jeste ključ progresa kojim želimo da pariramo izazovima.  

 

 

Jedno od novih programskih opredjeljenja Demokratske partije socijalista je članstvo Crne Gore u NATO. Kako komentarišete ne toliko veliku podršku građana Crne Gore za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu?

 

Naše opredjeljenje da Crna Gora postane članica NATO alijanse nije novo. Istina, prvi put se formalno deklariše kao programski cilj, zato jer je takvo opredjeljenje unutar Partije sazrelo između dva Kongresa.

 

S druge strane, ne bih se složio sa percepcijom da opredjeljenje građana za ulazak Crne Gore u NATO nije veliko. Istina, ono, po istraživanjima javnog mnjenja, još nije većinsko, ali je dovoljno veliko da bi, sa ovako jasnim trendom rasta, podrška toj namjeri postala većinska.

 

Novi strateški koncept NATO, kojim se određuju smjernice djelovanja ove organizacije do 2020. godine daje prioritet političkom u odnosu na vojni karakter alijanse. To je izuzetno značajno, jer iz te činjenice proizilazi da članstvo u NATO ne podrazumijeva samo učešće u vojnim misijama i operacijama.

 

Kao Partija, nemamo dileme da su benefiti koje bi Crna Gora imala od ulaska u NATO, daleko iznad nedostataka ove ideje. Nastojaćemo da za takav stav pridobijemo većinski dio crnogorske javnosti, jer bez toga, ni suštinski ni formalno, ovo pitanje ne može biti pozitivno apsolvirano. Raduje nas da su se, u sve te aktivnosti, uključile i akademske institucije i brojne nevladine organizacije, koje, prije svega djeluju u pravcu informisanja mlađe populacije o značaju članstva u NATO. Ti mladi ljudi će, prije svih, osjetiti benefite koji iz članstva proizilaze.

 

Nakon objave Nacrta Izvještaja o radu između dva Kongresa i stavljanja tog dokumenta na javnu raspravu, mogli su se čuti komentari da Izvještaj više liči na Vladin dokument, nego na partijski. Da li je u Crnoj Gori moguće napraviti razliku između partijskog i državnog (institucionalnog) djelovanja? Ne čini li Vam se da se često ta dva pravca djelovanja kod nas poistovjećuju?

 

IzvjestajDemokratska pratija socijalista je, od devedesetih godina, samostalno ili u koaliciji, pobjeđivala na svim izborima. Voljom građana, upravo smo mi, kroz djelovanje u institucijama države, kreirali zvaničnu politiku. Zbog toga jeste veoma teško napraviti ''demarkacionu liniju'' između države i najjače partije, naročito imajući u vidu kontinuitet vlasti u Crnoj Gori. Ta linija razgraničenja, naravno, postoji, ali je logično da stavovi i strateška opredjeljenja najveće partije i državni interesi, iskazani i potvrđivani izbornom voljom građana, koreliraju.

 

Nama, naravno, nikako nije namjera da poistovjetimo državu sa partijom, ili obrnuto. Naime, svjesni smo da Crna Gora, u političkom smislu, nije monolit. S druge strane, znamo da biti najuspješniji, ne znači biti savršen. Zato pažljivo slušamo i mišljenja drugačija od naših i nastojimo da u njima prepoznamo ono što jeste u prilog Crnoj Gori, a što, možda, sami nijesmo uočili. Taj interes Crne Gore treba da je opšte mjerilo svakog političkog pa i vanpolitičkog djelovanja.

 

Mi smo partija građanske provinijencije koja želi da radi u korist svih građana Crne Gore, bez obzira na političku pripadnost, vjeru, naciju, socijalni i materijalni status.

 

 

Pomenuli ste evropske integracije i Vašu i želju partije čiji ste politički direktor za što skorijim datumom otpočinjanja pregovora za članstvo. Da li Evropska unija vrjednuje napore Crne Gore na putu evrointegracija? Kakva je Vaša procjena po pitanju otpočinjanja pregovora za članstvo?

 

Strateško opredjeljenje Crne gore je punopravno članstvo u EU, i to ne samo radi benefita koji iz takvog statusa proističu, nego prvenstveno radi implementacije demokratski utvrđenog sistema vrijednosti na kome počiva ideja ujedinjene Evrope. Dakle, opredjeljenja ka evropskim integracijama, samo po sebi, kroz implementaciju savremenih poimanja o uređenju društva, donosi boljitak i on je, u Crnoj Gori očigledan.

 

Sa svakom pređenom etapom na evropskom putu mi, faktički, dobijamo sertifikat da smo bolji nego što smo bili, mjereno današnjim civilizacijskim kriterijumima. Znači, nije nam Evropska unija slučajno dodijelila status kandidata, već je procijenila da smo sazreli za taj status. Stoga sada moramo pokazati dodatnu odgovornost, kako bismo pregovore za članstvo počeli što prije. Znajući koliki smo front u tom pravcu pokrenuli, ja sam optimista. Ubijeđen sam da će Evropska unija pravilno vrjednovati naše napore i da će ti napori, do kraja godine, rezultirati utvrđivanjem datuma otpočinjanja pregovora.

Ono što javnost najviše zanima jesu kadrovska rješenja, pogotovo ona na vrhu. Tabloidi i opozicioni mediji već naveliko spekulišu čak i sa imenima u samom vrhu. Koliko su te spekulacije utemeljene? Možete li već sada u ovoj fazi pripreme Kongresa reći nešto o kadrovskim rješenjima?

Spekulacije koje pominjete uglavnom polaze od više puta dokazano izjalovljenih nada nekih struktura, da će Kongres predstavljati unutarpartijsko razračunavanje koje će rezultirati dramatičnim kadrovskim promjenama. Takve pretpostavke su, u osnovi, iskaz političke nemoći njihovih kreatora. Naime, ako se DPS-u ne može “doskočiti” u regularnoj izbornoj borbi, onda će, valjda DPS sam sebe, iznutra “urušiti” internim kadrovskim obračunima. Ništa od toga!

Predkongresne aktivnosti koje se, pored ostalog, odnose na kandidovanje predsjednika, potpredsjednika i članova rukovodećih organa, su već u zavrsnoj fazi. Vjerujem da cijela javnost može posvjedočiti transparentnost i demokratičnost ove procedure. Već sada je očigledno da su opštinski odbori potvrdili povjerenje aktuelnom predsjedniku i najužem rukovodstvu stranke, pa je moje vidjenje da ce se takav stav potvrditi i na Kongresu.

Ono što je suštinski novo u sadašnjoj situaciji je da predsjednik Vlade nije u najužem krugu rukovodilaca stranke – nije ni njen predsjednik ni jedan od potpredsjednika. Hoće li tu biti promjena?

Predsjednik Vlade je, shodno predlozima opšinskih odbora, jedan od kandidata za potpredsjednika DPS-a. Iako ne želim da prejudiciram, vjerujem da će tako snažna podrška rezultirati odlukom delegata Kongresa da premijer Lukšić postane potpredsjednik DPS-a.

No, treba istaći da nije u pitanju automatizam u dodjeli visoke partijske funkcije predsjedniku Vlade. Ugled koje je Igor Lukšić i ranije imao unutar Partije, kao clan Predsjednistva, sada je i formalno potvđen snažnom podrškom prilikom evidentiranja kandidata za postkongresno rukovodstvo DPS-a.

DPS je pokazala zrelost i odnosom prema svojim članovima koji su u pritvoru pod ozbiljnim optužbama prije svega saglasnošću sa skidanjem imuniteta jednom poslaniku i uzdržavanjem od političkih izjava o procesu prije njegovog okončanja. Je li u vezi sa tim bilo suštinski različitih stavova unutar vođstva stranke obzirom na to ko su optuženi?

Slučaj koji pominjete je krajnje specifičan i osjetljiv zbog činjenice da se, među optuženima, nalazi i nekoliko naših istaknutih članova i nosilaca javnih funkcija. Upavo zato, smatram da smo, kao partija, nemješanjem, nekomentarisanjem, pa i skidanjem imuniteta našem poslaniku, pokazali maksimalnu odgovornost prema državi i njenim pravosudnim institucijama, pa i prema društvu u cjelini.

Naš stav je da svako treba da radi svoj posao, a posebno crnogorsko pravosuđe, s obzirom da smo se opredjelili za izgradnju pravne države. Naglašavam da oko tog opredjeljenja, ni u ovom niti u bilo kom drugom slučaju, ni na jednom partijskom nivou, nije bilo konfrontacije..

Ja razumijem interesovanje javnosti i medija za ovaj slučaj. Razumijem i zluradost onih koji, sa takve pozicije, komentarišu i optužnicu i optužene, iako su mi ti porivi, ljudski gledano, neprihvatljivi. Naše društvo mora uložiti napor da bilo čiju političku ili personalnu pristrasnost stavi po strani, kako bi se poštovala pretpostavka nevinosti i omogućilo pravosuđu da radi u skladu sa zakonima i pravnim procedurama.

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović u više navrata je u proteklom periodu ocjenjivao da je Socijalistička narodna partija stranka koju na opozicionoj sceni vidi kao najbližu državnoj politici. Obzirom da to jeste jedina ozbiljna politička strnaka na opozicionoj sceni smatrate li da bi za Crnu Goru bilo dobro razmišljati o stvaranju tzv. „velike koalicije“ kako se to dogodilo u nekim zapadnoevropskim zemljama, ili pak držite da +osovina DPS-SDP i dalje treba da ostane kičma vladajuće koalicije?

Unaprjedjenje nivoa ozbiljnosti i odgovornosti svake politicke partije, a posebno priblizavanje stavova i sirenje konsenzusa u tretiranju ključnih pitanja državne politike, ide u prilog države. To mora da raduje sve one koji Crnoj Gori dobro misle. To priblizavznje u tumačenju osnovnih državnih ciljeva oni koji nemaju dovoljno demokrastke zrelosti poistovjećuju sa težnjom ka jednoumlju, što, naravno, nije tačno. To što je DPS jasno formulisala državno-razvojne prioritete nikako ne znači da zagovaramo isključive mehanizme njihovog ostvarenja. Potpuno smo otvoreni za svaku formu idejnog modeliranja tih mehanizama, ako za to postoje argumenti i nasa spremnost da na argumente reagujemo jeste i mjera naseg demokratskog i koalicionog kapaciteta. Jedini okvir i ograničenje je – interes Crne Gore i njenih građana.Samo uz takvu otvorenost mogu se realizovati prednosti koju donosi demoktatska, ideološka i programsko-partijska raznosvrsnost nekog društva.

Ozbiljne političke partije ako gledaju iz ovakve perspektive svakako mogu naći prostor za doprinos napretku Crne Gore, sa nama u koaliciji, ili bez nas.

Kada je riječ o opozicionim partijama u Crnoj Gori, činjenica je da SNP, više od drugih opozicionih stranaka, pokazuje zrelost i ozbiljnost u odnosu na ključne državne ciljeve. To je dobro za Crnu Goru, kakve god koalicione strukture budu uspostavljane u budućnosti.

Naš aktuelni partner SDP, i mi, imamo koalicioni dogovor. Naša koalicija ima veoma dobre rezultate. Dok god je tako, odnos DPS-a i SDP će se razvijati nezavisno od modifikacija na političkoj sceni. S druge strane, i jedna i druga partija će, prirodno, slijediti one puteve za koje vjeruju da najbrže vode njihovim programskim ciljevima.

Da li razmišljate da u kongresna dokumenta unesete i neke nove prijetnje ili izazove pred kojima je Crna Gora prije svega pokušaje omalovažavanja, negiranja, nipodaštavanja i sl. crnogorske države i nacije što sve dolazi prije svega iz Beograda i krugova Srpske pravoslavne crkve?

Zvanični državni odnosi Crne Gore i Srbije, u cjelini posmatrano, idu uzlaznim putem. Posebno me raduje što je oslonac tog uzlaza ekonomija, kao oblast produktivne i racionalne saradnje.

Nesporna istorijska bliskost naših država i naroda generisala je mnogo pretpostavki da naši sadašnji, a posebno budući, odnosi budu još bolji. S druge strane, u onim glavama koje su tu bliskost, pa i višedecenijski život u zajedničkoj državi pogrešno tumačili, i danas ima ostataka posesivnosti, pa čak i hegemonističkog naboja. Iako ove primjere ne treba zanemarivati, vec ih pouceni prosloscu moramo pazljivo notirati i pratiti uvjere n sam da ce zajednicka politika integracija u EU donijeti novi kvalitet u odnosima Crne Gore i Srbije.

Crnogorska država i crnogorska nacija su činjenice. One se ne mogu neutralisati namjernim ili nenamjernim nepažnjama, perifernim provokacijama, uvrijeđenošću ili posesivnošću onih koji te činjenice ne žele da priznaju.      

Dakle, koliko god nam se nekad ne dopadali politicki tonovi iz susjednog dvorista, odgovornost je na nama. Uprkos takvim tonovima, mi danas imamo drzavu. I bez moguceg nivoa saradnje na putu emancipacije nasih drustava - Crna Gora je na vratima EU i NATO. Dakle, umjesto da trosimo energiju na polemiku sa posesivnim stavovima iz susjedstva, treba da dalje radimo na punoj afirmaciji nasih ekonomskih, demokratskih, razvojnih kapaciteta i da svakodnevno ucvrscujemo svijest o svom vrijednom drzavnom, nacionalnom i kulturnom identitetu. Tada ce i nasa drzavna kuca i njena buducnost biti u pouzdanim, nasim rukama.